Sandžačke hićaje


Fahrija Hodžić
Iz predgovora zbirke Sandžačke hićaje ( 1991)

Narodno stvaralaštvo Sandžaka i okoline, kako napisa književnik Husein Bašić,” sačuvalo je se do današnjeg dana u svom raskošnom starinskom ruhu, u kristalnoj formi i izvornoj snazi, prkoseći buri neznanja, užasu ratova i boleština; svemu onome što je plaha voda noslila, podzemna vatra pržila i ljuta vojska gazila, rvući se se s vremenom koje je htjelo daga zaobiđe, zamijeni, zaboravi.
U tom gluhom vremenu mraka i strave, ispod ogromnih krila bijede i neznanja koje je sezala s planine na planinu, trajao je ljudski život grk i nevoljan, ispredala se beskrajna pjesma tuge, kovala se i rađala riječ gruba i muška, riječ-otrov i riječ-uzdanica. Njima je čovjek pitomio život, doživio sreću, slavio ljepotu, savladao vrijeme i pobijedio smrt.”

Usmeno narodno stvaralaštvo jeste bogat umjetnički izraz koji proishodi iz stapanja književnosti, običaja, prava, vjerovanja, folklornog porozorišta, muzike, normi ponašanja, sistema vrijednosti koje zagovara određena sredina. Ono je, već u nastajanju, u najvećoj mjeri prilagođeno ukusima i zahtjevima kulturne sredine iz koje potiče njen tvorac i kojoj, taj isti tvorac, nju namjenjuje. Tokom vremena i tokom usmenog života, u ulogu autora uživljavaju se mnogi prenosioci, koautori, kazivači, pjevači. Ulogu osobenog koautora imaju i slušaoci koji svjedoče činu kazivanja ili pjevanja. Slušanjem, gledanjem i mimikom oni direktno utiču na uobličavanje, dogradnju, sažimanje ili preradu umotvora.Osim brojnosti motiva karakteristika narodnog stvaralaštva je i tematsko bogatstvo.
Oblik duhovnog narodnog života u Sandžaku, predstavljaju do sada široj javnosti malo poznate narodne priče, u širem smislu – hićaje*.
……
Sandžačke hićaje ilustruju tradiciju i sandžačku stvarnost u odgovarajućim povijesnim razdobljima sa najrazličitijih stanovišta. U njima preovladava čas mudrost, čas šala, dvije stvari ljudskog ljudskog uma i ljudskog duha koje su povezane u toj mjeri da ih ne treba razdvajati, jer se nalaze sjedinjene u značenju i ljepoti usmenog pripovijedanja. Mudrost je najveća vrijednost i najznačajnije svojstvo junaka ovih priča. Mudrost podrazumijeva ljudski duh, razum, pamet, iskustvo, dovitljivost, usmenu logiku, oštroumnost, domišljatost. Junaci priča, većinom potiču iz „prostog“ naroda, onog dijela koji je bio odvojen od „sjaja“ bogatstva i moći, a približen prirodi, životu, iskustvu, jeziku i svjetlosti sna.
……………………………….

* hićaje je preuzet naziv iz malotiražne zbirke Sandžačke hićaje koju je izdalo uredništvo lista Raška iz Prijepolja 1936. iz razloga što hićaja u narodnom poimanju ima šire značenje i obuhvata sve klasifikacione oblike proznog narodnog stvaralaštva.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s