Nikola Šimić Tonin: U KRUŽNICI PJESME LJILJAN U TRNJU


Fikret Cacan: Ljiljan u trnju, Edicija Božičević, Zagreb 2011. pjesme

U kružnici pjesme ljiljan u trnju, erupcije nutrine nakupljenih skica misli, sublimiranje življenoga, u prvom licu svih svojih pjesama osobne sjenke stih. Razliveni akvarel zavičajnosti dostupnog izvornika sjećanja, urod zrelosti pokorenih riječi strogoj formi stiha, razbuđenih snovitosti uokvirenih sonetom.
Z. Zenica. Z. Zadar. Z. Zagreb. Rođenje! Školovanje! Život… Osebujan je i osobit Fikret Cacan. Stvaralački opus prevodioca, urednika, lektora, znanstvenika, kulturnog djelatnika i pjesnika. Pjesnik i pjesma, pjesme, slojevi iz kojih vibriraju slojevitosti sadržaja i značenja, tonovi jasna pijeva, ispisa, iscrta ljudskosti usmjereni ulicom pjesništva.
Stvarnost sam za sebe, neponovljiv u danoj zadatosti, neupitne moralne pozicije, individualnih spoznaja smisla svog s Bogom… Na starim temeljima sonetne sazide nove nazide, pjesme, ispisi mjestopisa, naselja riječi, pjesama pjesničke zbirke, neobičnog formata, izdužene, s jasnim nastojanjem usmjerenja asocijativnosti na: za ukras knjige, restoranske karte.
Vezan vezanom formom, odriješi se, odriješi nas, snagom rasplamsalog stvaralačkog ognja odriješenjem pojašnjenjima kao da nas amnestira stranputici moguće interpretacije. Tokove tokova pjesama premošćuju zamost pjesme, zabilješki o pjesmama. Njegove pjesme iskre, presvlače se slova presvlakama riječi, kao nove slike u starom okviru precizna metra, ne prekidajući matoševski slijed. Odsjaj riječi u sonetnom graditeljstvu. Djelić svaki ostat će na ponos hrvatskoj pisanoj riječi Ljiljan u trnju. U poeziju skrila se, sklonila se, obukla se rscvjetana duša koja nas, koji otvarajući korice pjesnikova moltvenika, upućuje na misao kao zapis za pjesmom, kao usud za čovjekom, pred pjesmom prtenik svjetlonosac u mozaiku ljepote.
Poezija nije stvar hormona, / nego sjedina. V. Šalamova.
Nižu se soneti, nizovi se nižu, njišu niske soneta:
Zenica – Etičko-estetsko društvo, napasne misli o tradiciji…
Sonet o ljubavi: Moja bi ljubav, bila naličje nagnuća, / s kojom bih htio viši život prispodobit…
Zadarski sveci: Sa zeničkim u prsima dimom i garom, prošetati se kamenom Kalelargom…
Zadar: Tri bunara za tri želje, / pet bunara za pet osjetila…
Sonet o čaju: Živim u tijesnoj sobi / o čaju, o stihu, sam…
Sonet o parku: Dva bića s očima ruže / što sjete samo na dobro…
Zadarski sonet: Zanijemio sam pred bjelinom Zadra / čakavskom riči i lagune smradom…
Botanički vrt: Gledaj ga mene, kako se iz prašnjave / ali nadasve kulturne ustanove / iskrada računajući na praštanje / jedino ozgor od knjižničarke-sove… pa: Biševo, Makarska,
Srebrenica: U srcu mi se spomen ledi, / što u smrt utekle ste, bijedi… pa: Masarykova: Pjesnik je gradski lovac / na proplamsaj ekstaze…
Kokosov orah: Slikovno složeni stihovi, riječi iscrtavaju siluetu kokosovoga oraha, čitanje se omogućuje, vertikalno, horizontalno, sveobuhvatnost pjesme nas ispunja…
Zagorje: Kad pogađam od čega su mu kosti, / odgonetam i čemu sam se predao… Dugme…
Stil jest čovjek: U moje muze šahovsko je nešto, / urvinsko, usto zatajno do srama…
Ksantipa: Usahnu list osnage moje / za petama psi grizu, laju / kad se crne slažu boje / na tvog života štafelaju…
Ruši ga: Optužili su orah da nam ruje / žilama moćnim odozdo kroz beton…
Zamost: Jezero tvoje ljubavi ledi se u planini. / Nikad ga ne dosegnuh, sad predalekim se čini … pa tako od obale do obale , mora poezije, pjesmoplove, pjesmo-puta, među koricama,…
Djetlić u Savskoj I, Vivaldi, Cacanova noćna pjesma, Brod na Kupi, Moskva, Sonet o ledu, Poljica (Ladi Kaštelan) Zrinjevac, Sloboština, Prisavlje, Noćobdije, Porozno mrazno jutro, Sonet o skladu…
Prelazimo na drugu stranu srca knjige, druga klijetka sonetnoga itinereda, podcrtana stihovodom: E. Ciorana: Ljubav je susret dvaju ispljuvaka…
Slijede soneti: Na nasipu, Samo kišica, Trešnjevka, Sveti Petar, Bundek, Carceji u Komiži, Vrbnik, Ovijena je, Žena je, Mjesečev lonac, Jesenska muza, Trnjska jesen… i moje prvo sretanje s bilješkama o pjesmama, posebno nadahnute osobne iskaznice svake pjesme, iznovljavanje novoga suzarnika sreće, škole duše u kojoj se svaki stih ističe u suodnosu i suuporednosti kraja iz kojeg dolazi u kraj koji dođe. Ispunjen krajem polaska sa svom tom i takvom Bosnom, ispunjen a neopterećen, suprostavlja, usustavljuje doticaje kultura, pogleda… oni u njemu zaživljuju u snošljivom suodnosu, svaki u svom izrazu daju unutarnji život pjesmi, žive u tkivu, nadopunjuju se različitošću.
Izložene žegama sunca i svježinama noći, svjetlima i tminama, sve su te pjesme dvosvjetne kružnice sjete, na pola puta daleke, ili bliske svejedno, istoku i zapadu. I kada govori s one druge, Zapadne strane, on ćuti Bosnu. Primisli nameću poredbu, misli se Bosna u složenosti unutarnjih svjetova, postojanja, razapetosti… oruđe je rada, Ona, iskrena duša bosanska i kroz nju se sustižu emocije, koje naizgled neosviješteno pri stalnim i nemilosrdnim pjesničkim vraćanjima sebi prostorima uokviruju riječi tako da tako osnažene u njemu, analiziranjem, vraćanjima početku uvijek su iznova potvrda pjesnikove realizacije sebe.
Vraćanje prvom, prošlom, prijeđenom, nanovo promijenjeni donosimo, dimenzioniramo točke, trenutke, uporišta, novim svojim poetskim djelima ugrađenom osobnošću, desetljećima radom na sebi profilirane.
Fikret Cacan pjesnički otok za sebe, u usporedbi s drugima, uz ono neosporno hrvatsko i bosansko-hercegovačkim u njima baštenik jezika, prostranstva s ove i one strane, za neizbris. Znamenita osobnost kulturnog života grada Zagreba živi svakodnevicu tog kulturnog kruga, približuje svjetove pjesnika prijevodima otvarajući kapije duha jednih i drugih, pjesnik bez tehničkoga viška riječi u tvorbi pjesme, gramatički, znalački, izlaštenih do punoga sjaja riječi, ekonom teško-ponovljive arhitekture sonetne konstrukcije, građene po načelima nacrta, do u proslov, do u slovo građevina pjesme odiše dušom pjesnika.

Biografija & bibliografija

Biografija: Fikret Cacan. Datum rođenja: 28. 6. 1958. Mjesto rođenja: Zenica. Odrastao u Zenici. Studirao u Zadru pa u Zagrebu; vibrira između nekoliko vokacija: pjesničke, prevodilačke, sportske, znanstvene… Prestao objavljivati stihove kada je počeo studirati 1977. Zarekao se da do pedesete neće objavljivati. Održao riječ. Da čovjek ne povjeruje. Sad krenu, krenulo bujicom… Neke projekte (knjige) nosio po dvadeset pet godina, recimo Zabolockog. Puno što-šta nije završio u nemilom ratu s vremenom. Uredio, preveo, tko više broji koliko knjiga. A tek lektorirao!?Ni stručne članke ne broji; bavio se bazama podataka, to mu pokrali… Bibliografijama, ostale su ipak, jer služe mnogima. Nagrade, domaće, stručne i inozemne, počasne
Umrijet će za stolom, onim… od ping-pong.

Bibliografija:
„Ljiljan u trnju“, poezija, Edicije Bošković, Zagreb 2011.

Prijevodi:
Anna Ahmatova, „Tajne zanata“, Glas, Banja Luka 1985.
„Svjetska književnost u hrvatskim prijevodima (1945-1985)“,
DHKP, Zagreb, 1988.
Osip Mandeljštam, „Pjesme i eseji“, GZH, Zagreb, 1989.
Aleksandar Puškin, „Život i djelo; bibliografija i literatura“, NSK, Zagreb, 1999.
Anna Ahmatova, „Tri jeseni: pjesme i sjećanja“(e-izdanja dpkm.com) Fidas, Zagreb, 2002.
Nikolaj Zabolocki, „Stupci i druge pjesme“, Naklada Breza, Zagreb. 2003.
Josif Brodski, „Božićne pjesme“, AGM, Zagreb, 2003.
Boris Pasternak, „Pjesme dr. Živaga“, Školska knjiga Zagreb, 2006.
Objavljeno na netu: Knjigomat: Pjesme

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s