“Anđeli u snijegu” na sarajevskoj književnoj sceni


lj1
Večeras je u prostorijama Doma pisaca održano književno veče posvećeno našoj istaknutoj književnici Ljubici Ostojić i njenom dvadeset petom djelu „Anđeli u snijegu“, objavljenom lani u IK „Zalihica“ u Sarajevu.

Uvodničar Almir Zalihić, pored ostalog je kazao: „Ljubica Ostojić u ovoj knjizi poetiku posmatranja zamjenjuje poetikom samoposmatranja. Pripovjedački subjekt se ne konstituira u odnosu na spoljašnju stvarnost, već u odnosu na unutarnje stanje bića. Ispisujući ontološku perspektivu sopstva, Ljubica Ostojić ispituje relacije koje ono uspostavlja u odnosu na rod, identitet, jezik. Književno ‘ja’ Ljubice Ostojić govori o htijenjima, spoznajama i uvidima bića sazdanim na osjećaju egzistencijalne tjeskobe, ali i potrazi bića za suštinom i cijelinom postojanja – za jedinstvom sa samim sobom..”
lj2
Na to da je vrijednost ove knjige u njenoj ispovijednoj nježnosti kojom se zatvara vremenski luk od djetinjstva do sadašnjosti ukazao je Sulejman Bosto. Za njega je ovo djelo prije svega “estetika lijepe duše” u kojoj jedinstvo lijepoga i dobroga vraća dostojanstvo sjećanju, prije svega djetinjstvu, kroz svojevrsnu mitologiju porodice, pri tom ne bojeći se sentimentalnosti. Na kraju je skrenuo pažnju na književni jezik u djelu, koji koristi svakodnevne riječi, ali vrlo razbarušene i sa dosta arhaizama.

Pjesnikinja Ferida Duraković je u nadahnutom poetskom maniru objasnila svoje impresije i uočila kako djelo nije lažno, nije arteficijalno, razumiju ga razne generacije, jer autorica se nijednog trenutka ne pretvara. S izvjesnom dozom kritike ona smatra da Ljubica Ostojić zaslužuje mnogo veću pažnju i potvrdu književne javnosti.
lj3
Andrea Lešić i Mujo Musagić takođe su dodali svoje gledanje na djelo i pri tome naglasili njegovu senzualnu evokativnost i nepretencioznost sposobnosti čitanja iz vlastite duše.
lj4
“Knjiga se doista bavi autoričinim proživljavanjem i propitivanjem njezine uže i šire obitelji, ali na jedan sasvim drugačiji način nego to čini Sidran. Rodbina – otac, majka, baba, djed, rodice i rođaci, kod Ljubice su emocionalne činjenice. Njihovo ime, društveno političko okruženje, političko opredjeljenje tu su nebitni.“ – kazao je Anto Zirdum, dodavši da ga je dojmila „vještina korištenja fraze i parafraziranje, kao stilsko majstorstvo suvremenog pripovijedanja“.

Za kraj, Muhamed Dželilović je osvijetlio bogat književni jezik Ljubice Ostojić koja korištenjem ikavice spašava jezičko bogatstvo u našim krajevima.

Jasmina Hanjalić

Advertisements