IRFAN HOROZOVIĆ – SOFISTICIRANI PISAC ZA SVA VREMENA


IRF 1

Večeras je u Domu pisaca u Sarajevu održano književno veče na kojoj se govorilo o stvaralaštvu našeg uglednog stvaraoca Irfana Horozovića.

U svom izlaganju Edin Pobrić je, između ostalog, kazao da je roman “Filmofil” rekonstrukcija filmske umjetnosti u književni tekst, da se fikcija prihvata kao zbilja, te da je u romanu izveden okomit doživljaj vremena. Fantazmagorija sjećanja prelazi u ovom djelu u filmsku apokalipsu, dodao je Pobrić. Preko tri generacije (otac, sin i unuk) u porodici čitaoc prelazi kroz tri pravca u umjetnosti, realizam, modernu i postmodernu. Ključna misao romana je sadržana u rečenici da čovjek nikada ne može baš znati ko je te da ima potrebu svoj identitet dovršiti izvana i da se Horozović ne bavi karakterima već ličnostima koje su uvijek uvjetovane kontekstima.

Prof. Dr. Enver Kazaz se osvrnuo na širi opus Horozovićevog stvaralaštva, kako proze tako i poezije. Prije svega je naglasio da je autorovo književno rodno mjesto zapravo Zagreb, hrvatski fantastičari sedamdesetih i studentska štampa i da bi ova tribina u Zagrebu bila posjećenija od intelektualne elite.

U nastavku je istakao visoko pripadajuće mjesto djela “ Talhe ili Šedrvanski vrt” i još nekoliko romana i zbirki priča, unatoč tome što je u ovdašnjoj sredini dočekan u tišini i marginaliziran.

Horozović je, po Kazazu, previše postmoderan, premalo orijentalan, premalo getoiziran. On je obrazovan pisac, svjetski, a ne lokalan. Na veoma sofisticiran način u nekim svojim djelima reaguje na stvarnost, kao npr. u zbirci “Prognani grad” u kojoj je tema rat u BIH.
IRF 2
Uz Kiša, Pekića i Kovača, Horozović je zasnivao postmodernističku poetiku na južnoslavenskom govornom području. Od Zvečajskog blaga pa do Knjige mrtavog pjesnika, u poeziji, tako nepravedno zapostavljenoj od strane kritike, on razvija aleksandrijsko tvoračko načelo, pa se može reći da on postmodernizam u bosanskohercegovačku poeziju unosi neposredno prije ili zajedno sa nekim drugim pjesnicima.

Sam autor prisutne je počastio jednom svojom pjesmom i ulomkom iz romana,a voditelj tribine Mirsad Bećirbašić je naglasio da se o Irfanu kao pjesniku nije šire govorilo, ali da njegov pjesnički opus zavrijeđuje možda istu pozornost kao prozni.

JASMINA HANJALIĆ

Advertisements

2 comments

  1. Mašalah! E, jesu se sastali. Slika kazuje više no li hiljade riječi, davno je rečeno, a ja bih samo dodao sistem: “Ja tebi, ti meni” ili (serdare-vojvodo).
    Uh, koliko kasnim, ali bolje ikad, no li nikad.

    Pozdrav!

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s