Simin Behbahani (1927. – 2014.)


umrla-istaknuta-iranska-pjesnikinja-simin-behbahani_1408468234
ČOVJEK BEZ NOGE

Čovjeku bez noge

nogavica pantalona je savijena.

Njegove oči izgaraju od bijesa

Šta gledate? uzvikuju.

Iako sam okrenula glavu,

njegov izgled mi se urezao u pamćenje:

veoma mlad, vjerovatno nema ni dvadeset godina.

Nadam se da neće biti poput mene,

i da neće morati da se muči narednih četrdeset godina.

Ipak, patnja koja dolazi sa godinama

ne obazire se na ovakva preklinjanja.

Brzo je prošlo,

ali putovanje mi je bilo naporno.

Kako li će on izdržati sa samo jednom nogom?

Kuc, kuc, udara štapom po trotoaru,

iako mu nije potrebno kuckanje

da bi oglasio svoje prisustvo.

Moj nježni osmijeh naišao je na bodlje i noževe njegovih očiju.

Naviknut na grubost,

nije mu prijala nježnost.

Ogorčenost mu je izbrazdala bezizražajno, usahlo lice.

Kao da je sa nestankom njegovog tijela,

nestala i vedrina njegovog duha.

Pomoći ću mu da istraje, pomislih, biću

ljubazna i daću mu majčinski savjet.

Ali shvatila sam da bi to bilo previše za njega.

Okrenula sam se ka njemu da bih započela razgovor.

Mjesto gde je stajao bilo je prazno.

Otišao je, čovjek bez noge.

(pjesma preuzeta sa www:afirmator.org)

Simin Behbahani (1927. – 2014.)
Ugledna pjesnikinja i književna ikona suvremene iranske inteligencije. Rođena je u Teheranu 1927. godine, u uglednoj obitelji pjesnika i književnika. Pod utjecajem stila Nime Jušidža eksperimentirala je s tradicionalnim pjesničkim oblicima, posebno gazelom. Nekonvencionalnom prilagodbom novih poetskih sadržaja na klasičnu formu gazela stvorila je jedan od najosebujnijih pjesničkih opusa u perzijskoj književnosti 20. stoljeća, ali i doprinijela povijesnom razvoju ove najklasičnije pjesničke vrste. Dva puta bila je kandidat za Nobelovu nagradu iz književnosti; primila je više uglednih nagrada (kao borac za slobodu govora u Iranu, 1999.; priznanje za poeziju Simone de Beauvoir, 2009.). Predsjedovala je Iranskim društvom pisaca.

Objavila je više zbirki poezije: Slomljena lutnja (1951.), Otisak (1954.), Mramor (1961.), Linija brzine i vatre (1980.), Ravnica Aržan (1983.), Jedan prozor slobode (1995.), Možda je Mesija (2003.) i druga djela.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s