Prva hrvatska slikovnica na Romskom jeziku


ton

Thagaresko sumnakuno kafeto ili Kraljeva zlatna krletka naziv je prve hrvatske slikovnice na romskom jeziku koja je sinoć predstavljena i u Otočcu zahvaljujući projektu Roma-Li čiji je nositelj GTF-Inicijativa za održivi rast, a projektni partneri Udruga žena Romkinja Hrvatske „Bolja budućnost“ i Udruga Gačanka Otočac.
U Narodnoj knjižnici Otočac pozorno se pratila najprije uvodna najava ravnateljice knjižnice Jadranke Prša, potom osvrt voditeljice Gačanke Dragice Rogić o značaju predstavljanja romske slikovnice u Otočcu, dok su svrhu projekta Roma-Li pojasnile predsjednica GTF-a MaryAnn Rukavina Cipetić i predsjednica Udruge žena Romkinja Ramiza Memedi. Romi svoje podrijetlo vuku iz Indije, a naselili su i europske zemlje, ponajviše Rumunjsku. Romski jezik zapravo se sastoji od 7 jezika i brojnih dijalekata.
O knjizi je govorio sam autor, književnik Nikola Šimić Tonin, pojasnivši i zašto mu je bliska romska kultura i svjetonazor te se Romi pojavljuju kao junaci njegovih priča.

Rođen u Crkvicama kraj Zenice u BIH, tijekom školovanja nalazio se u nacionalno mješovitim razredima gdje je imao prilike dobro upoznati Rome, a slična su se iskustva nastavila i dalje u Sloveniji i Njemačkoj gdje je jedno vrijeme radio. Kraljevu zlatnu krletku najprije je objavio u zbirci pripovijedaka za djecu (kaže za sebe da je po vokaciji ponajprije dječji pisac i pjesnik) te je prije nešto više od godinu dana objavljena kao izdvojena priča prevedena na romski jezik. Do prijevoda je došlo nakon poznanstva s Veljkom Kajtazijem, autorom romsko-hrvatskog rječnika.
Prevedena priča otisnuta je u formi slikovnice koju je ilustrativno opremio umjetnik Boris Žuža, a na poticaj same urednice Žakline Kutija, profesorice hrvatskog jezika u Zadarskoj privatnoj gimnaziji, koja je na predstavljanju govorila o nekim okolnostima tiskanja slikovnice. I sama književnica, voditeljica KUD-a i čuvateljica tradicije, prof. Kutija je izabrala vrlo liričnu priču Kraljeva zlatna krletka te je smatrala kako zbog slikovnog potencijala treba na romskom jeziku biti uobličena upravo u bogato ilustriranu slikovnicu. Smisao promocije hrvatsko-romske knjige višestruk je, počevši od poticanja na (o)čuvanje romske kulture (jezika) do njena prihvaćanja u široj sredini i razbijanja predrasuda i stereotipnih razmišljanja. Na promociji je naglašeno i da više istaknutih Hrvata dolazi iz romske nacionalne manjine, pa su spominjana imena nekih poznatih sportaša i hrvatskog književnika Milana Begovića.
Isječke iz priče čitala su dva dječaka, Adnan Memedi i Antonijo Jovanović, (čijoj dobi je slikovnica ponajviše i namijenjena), a kraj priče pročitala je Ramiza Memedi. Nakon službenog dijela promocije, druženje promotora i publike nastavljeno je u prostorijama Gačanke odnosno Centra za tradicjske obrte. Dodajmo i da je u publici predstavljanje pratio i bivši saborski zastupnik Nazif Memedi.

M.K.G.

 

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s