Književni kutak

JASMINA HANJALIĆ

Prva hrvatska slikovnica na Romskom jeziku

Komentariši


ton

Thagaresko sumnakuno kafeto ili Kraljeva zlatna krletka naziv je prve hrvatske slikovnice na romskom jeziku koja je sinoć predstavljena i u Otočcu zahvaljujući projektu Roma-Li čiji je nositelj GTF-Inicijativa za održivi rast, a projektni partneri Udruga žena Romkinja Hrvatske „Bolja budućnost“ i Udruga Gačanka Otočac.
U Narodnoj knjižnici Otočac pozorno se pratila najprije uvodna najava ravnateljice knjižnice Jadranke Prša, potom osvrt voditeljice Gačanke Dragice Rogić o značaju predstavljanja romske slikovnice u Otočcu, dok su svrhu projekta Roma-Li pojasnile predsjednica GTF-a MaryAnn Rukavina Cipetić i predsjednica Udruge žena Romkinja Ramiza Memedi. Romi svoje podrijetlo vuku iz Indije, a naselili su i europske zemlje, ponajviše Rumunjsku. Romski jezik zapravo se sastoji od 7 jezika i brojnih dijalekata.
O knjizi je govorio sam autor, književnik Nikola Šimić Tonin, pojasnivši i zašto mu je bliska romska kultura i svjetonazor te se Romi pojavljuju kao junaci njegovih priča.

Rođen u Crkvicama kraj Zenice u BIH, tijekom školovanja nalazio se u nacionalno mješovitim razredima gdje je imao prilike dobro upoznati Rome, a slična su se iskustva nastavila i dalje u Sloveniji i Njemačkoj gdje je jedno vrijeme radio. Kraljevu zlatnu krletku najprije je objavio u zbirci pripovijedaka za djecu (kaže za sebe da je po vokaciji ponajprije dječji pisac i pjesnik) te je prije nešto više od godinu dana objavljena kao izdvojena priča prevedena na romski jezik. Do prijevoda je došlo nakon poznanstva s Veljkom Kajtazijem, autorom romsko-hrvatskog rječnika.
Prevedena priča otisnuta je u formi slikovnice koju je ilustrativno opremio umjetnik Boris Žuža, a na poticaj same urednice Žakline Kutija, profesorice hrvatskog jezika u Zadarskoj privatnoj gimnaziji, koja je na predstavljanju govorila o nekim okolnostima tiskanja slikovnice. I sama književnica, voditeljica KUD-a i čuvateljica tradicije, prof. Kutija je izabrala vrlo liričnu priču Kraljeva zlatna krletka te je smatrala kako zbog slikovnog potencijala treba na romskom jeziku biti uobličena upravo u bogato ilustriranu slikovnicu. Smisao promocije hrvatsko-romske knjige višestruk je, počevši od poticanja na (o)čuvanje romske kulture (jezika) do njena prihvaćanja u široj sredini i razbijanja predrasuda i stereotipnih razmišljanja. Na promociji je naglašeno i da više istaknutih Hrvata dolazi iz romske nacionalne manjine, pa su spominjana imena nekih poznatih sportaša i hrvatskog književnika Milana Begovića.
Isječke iz priče čitala su dva dječaka, Adnan Memedi i Antonijo Jovanović, (čijoj dobi je slikovnica ponajviše i namijenjena), a kraj priče pročitala je Ramiza Memedi. Nakon službenog dijela promocije, druženje promotora i publike nastavljeno je u prostorijama Gačanke odnosno Centra za tradicjske obrte. Dodajmo i da je u publici predstavljanje pratio i bivši saborski zastupnik Nazif Memedi.

M.K.G.

 

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s