Ružica Kopačević – Miličević: ALZHEIMER


k

Otkako sam se vratila u zemlju iz koje su me protjerali
počela sam zaboravljati kuda sam pošla i što tražim po ladicama.
Češljam se pred spavanje i perem ruke poslije jela.
Umjesto u usta, zube stavljam u crvenu torbicu i tako šetam gradom.
Ponekad, kad se grohotom nasmijem, upišam se u gaće a da ne pocrvenim.
Tuđu djecu milujem po glavi i dajem im imena svoje.
Otkako sam počela zaboravljati želim se dopasti samo sebi.
Bezdušni svijet oduvijek je mrzio kreativne žene.
Počela sam nositi šešire i cvijet u kosi. Bez crvenog karmina ne napuštam kuću.
Sama sebi šaljem ljubavna pisma.I ne odgovaram mjesecima.
Moj najbolji prijatelj nije više moj pas.Kupila sam papagaja.
Sada držim jezik za zubima i divim se šutnji.
Moje tijelo se raskošno prelijeva oko mene i puni prazan prostor.
Hranim ga kao samu sebe. Ništa mu ne smije faliti.
Crnim čarapama sa tačkicama izluđujem fine žene.
Da im ne bude dosadno na desnom ramenu sam istetovirala škorpiona. I nabavila ljubavnika.
Kad me prozovu u čekaoni, više se ne preznojavam.
Graciozno ustanem i predstavim kraljicu pored sebe.
Prestala sam se brijati ispod pazuha.
Dlake na nogama su prirodno raslinje.Ponosim se na njega.
Putujem sa pletivom u ruci.
Bez poznavanja engleskog kezika. Svi znaju govor tijela.
Ponekad se napijem i zaboravim gdje stanujem.
Prespavam u parku dok me ne prepoznaju i dovedu kući.
Kad pada kiša ne nosim kišobran.
Stanem nasred ceste i pustim da kisne.
Mokra legnem u krevet i odvrnem muziku.Zaspem u cipelama, sa žvakom u ustima.
Odnedavno sakupljam pivske čepove i lijepim ih na zidove svoje kuhinje.
Kuham u štiklama i crvenoj haljini sa parfemom iza uha.
Na dan žena kradem cvijeće iz gradskog parka i poklanjam ih nesretnim prijateljicama.
Pred spavanje pijem džin-tonik, čitam Grimove bajke i plačem što sam ostarila.
Svilenim koncem vežem se za krevet kako ne bih pobjegla od kuće.
Zavijam na mjesečini i prolaznike gađam kamenčićima.
Ljudski je biti vučica kad su svi oko mene vukovi.
Nemam neprijatelja, sve sam ih poubijala.
Sada pljujem po cesti i bezbrižno živim.
I spremam se da dignem revoluciju protiv onih koji ništa ne zaboravljaju.

 

 

Advertisements