KNJIŽEVNA NAGRADA GORAN BUJIĆ- KNJIŽEVNICI- NOVINARI 2016.


 gbujic1_1

 

 

Hrvatsko književno društvo ogranak Zadar zaprimilo je čak 107 prijedloga za dodjelu godišnje književne nagrade Goran Bujić – književnici novinari, koja je lani dodijeljena po prvi puta.   S obzirom na brojne prijedloge pristigle od Središnjice HKD, ogranaka HKD, udruga koje podržavaju rad HKD, prijatelja društva i članova donesena je odluka da se od ove godine dodijeljuju tri nagrade: Goran Bujić – književnici novinari, Goran Bujić – književnici novinari – Mladi, Goran Bujić – književnici novinari – Izvan Hrvatske.

U suradnji s HKD došlo se do po tri predložena za nagradu u svakoj od gore navedenih kategorija. Prosudbeno povjerenstvo odlučit će o laureatima. Finalisti natječaja dobit će diplome Goran Bujić – književnici novinari, te samim izborom voditi se prvonagrađeni/a, drugonagrađeni/a i trećenagrađeni/a. Prosudbeno povjerenstvo čine: Žaklina Kutija (idejni tvorac nagrade uz Nikolu Šimića Tonina), Nikola Šimić Tonin (organizator uz Žaklinu Kutiju, predsjednik HKD Og. Zadar), Sonja Breljak (prva dobitnica nagrade G. B.), dr. Mirko Jamnicki Dojmi (predsjednik povjerenstva – prijatelj i suradnik Gorana Bujića), Valerijo Orlić (počasni predsjednik HKD), prof. Boris Žuža, akademski slikar i likovni pedagog, predsjednik ART Forum Zadar, Julije Jelaska, istaknuti zadarski umjetnik, jedno vrijeme radio u Zadarskom listu s Goranom Bujićem, Mirjana Majić, pjesnikinja, predsjednica Udruge Makedonaca Zadarske županije, Andreja Malta istaknuta kulturna djelatnica, pjesnikinja i prevoditeljica sa slovenskoga i na slovenski i Sandra Marelja Mujić, prevoditeljica s njemačkog i na njemački, književnica i novinarka.

Nagrade će se dodijeliti 28. studenog na rođendan Gorana Bujića u Multimedijalnoj dvorani GK Zadar uz bogat kulturnoumjetnički program. Predstavit će se i knjiga izabranih novinskih kolumni Gorana Bujića: Bez naslova, objavljenih u Zadarskom listu, koju je priredio – Nikola Šimić Tonin.

Za nagradu Goran Bujić – književnici novinari, predloženi su Miljenko Dujela, Žarko Milenić i  Vasil Tocinovski, za nagradu Goran Bujić – književnici novinari – Mladi, predloženi/e su: Matej Škarica, izvršna urednica Zadarskog lista Valentina Mlađen i Erni Gigante Dešković, a  za nagradu Goran Bujić – književnici novinari – Izvan Hrvatske, predloženi/e su: Jasmina Hanjalić iz BiH, Zoran Ilić iz Srbije i Petko Šipinkarovski iz Makedonije.

 

Goran Bujić – književnici novinari, predloženi su:

Miljenko Dujela

Miljenko Milko Dujela, redatelj novinar, misionar, putopisac i humanist, rođen je u Zadru 5. travnja 1945. Roditelji otac Josip i majka Cvita. Osnovnu i srednju školu pohađao je u gradu svoga rođenja, gradu Zadru. Nakon izvršenja/odsluženja vojnoga roka odlazi u Rim (1967.), nošen željom za radom na filmu i TV. Nakon kratkoga rada na nekim filmovima, kao asistent, počinje raditi kao montažer za TV RAI, a 90-tih godina već radi kao redatelj i novinar, ostavši vjeran matičnoj kući, radeći uvijek i samo za RAI. Putovao je i još uvijek putuje od priče do priče s kraja na kraj svijeta. Slušajući doživljaje nije se moguće oteti misli kako je grijeh da dojmove proživljenoga s tih putovanja ne prenese na papir, ne uknjiži, ne uveže koricama knjige, podijeli s nama i u drugom mediju, mediju literature neopterećene vremenskim granicama izlaganja jer oni dobrano nadilaze osobno po svome značaju i vrijednosti, te iskre napona domišljate snage, svijesti i podsvijesti znatiželjne duše.

Žarko Milenić

            je rođen 1961. godine u Brčkom, Bosna i Hercegovina, gdje je završio osnovnu i glazbenu školu te gimnaziju. Višu ekonomsku školu završio u Beogradu 1987. godine. Nakon diplomiranja živio u Brčkom, Osijeku i Rijeci. Radio je kao fizički djelatnik, knjižničar, novinar, ekonomist, nakladnik i profesionalni književnik. Bio je niz godina tajnik Ogranka Društva hrvatskih književnika u Rijeci, njihov urednik za knjige prijevoda i izvršni urednik časopisa “Književna Rijeka” te predsjednik Udruge građana Orion iz Rijeke.

Od 2006. godine živi na relaciji Brčko – Moskva.  Predsjednik je Književnog kluba Brčko distrikt BiH i glavni urednik njihovog časopisa za književnost i kulturu, “Riječ”, te elektronskog SF časopisa “Orion”. Od rujna ove godine studira kao postdiplomant na Nacionalnom istraživačkom sveučilištu – odjel ruske književnosti u Moskvi.

Objavio je 20 romana, 4 zbirke priča, 3 zbirke pjesama, 2 zbirke književnih kritika i jednu zbirku eseja. Drame su mu igrane u kazalištima u BiH i Hrvatskoj, a radio drame i dramatizacije emitirane u Hrvatskoj i Sloveniji. Knjige su mu izašle u Hrvatskoj i BiH te neke od njih prevedene i objavljene u Makedoniji, Ukrajini, Bugarskoj i Armeniji. Preveo 20 knjiga s ruskog, 11 s engleskog, 4 s bugarskog, 3 s makedonskog, i po jednu s ukrajinskog i slovenskog jezika. Uredio je veliki broj knjiga. Priredio je „Antologiju hrvatske znanstveno-fantastične priče“ (tri izdanja) i četiri zbornika. Recenzent je i autor brojnih pogovora knjiga. Nagrađivan je u BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Kini i Iraku.

Novinske tekstove iz kulture objavljuje u tiskanim i elektronskim medijima u Hrvatskoj, BiH i Rusiji.

Koristio rezidencijalne programe za pisce u Šangaju, Velenju, Splitu i Ližnjanu kod Pule. Sudjelovao na konferencijama prevodilaca u Rusiji, Armeniji, Srbiji i BiH.

Član je DHK, DHK Herceg Bosne, Društva pisaca BiH i Društva novinara BiH.

Akademik Vasil Tocinovski,

Vasil Tocinovski (S. Stojakovo, Gevgelijsko, 22. kolovoza 1946.) je makedonski pisac, esejist, kritičar, književni povjesničar, antolog, autor za djecu i mladež, pisac udžbenika i prevoditelj. On je jedan od najplodnijih suvremenih makedonskih autora. Kao dobitik Racinove stipendije diplomirao je na grupi Povijest književnosti naroda SFRJ na Filozofskom fakultetu – Skopje (1965). Na istom je magistrirao i doktorirao. Dvadeset godina radio je na Televiziji Skopje (1965-1989), bio je privremeni upravnik na Institutu za folklor (1989-1992) i u Institutu za makedonsku književnost na Sveučilištu „Sv. Kiril i Metodij“ u Skopju.

Piše prozu i poeziju, kako i za djecu tako i za odrasle. Autor je 22 knjiga beletristike, 36 knjiga o makedonskoj književnoj povijesti, 57 redakcija i sl. Prevođen je na dvadesetak jezika. Osobit doprinos dao je u istraživanju makedonske književnosti iz 19. i prve polovice 20. stoljeća. Bio je glavni i odgovorni urednik najstarijeg makedonskog književnog časopisa „Sovremenost“ u Skopju. Redoviti je profesor najbrojnije svjetske katedre studenata makedonskog jezika na Sveučilištu u Rijeci.

Makedonskoj i svjetskoj javnosti poznat je kao znanstvenik, istraživač makedonske književne povijesti. U tom pravcu, ima veliku zaslugu u otkrivanju životne sudbine i književnih djela „dvodomnih pisaca“ makedonskog podrijetla, odnosno Makedonaca koji žive i stvaraju u stranoj jezičnoj sredini.

Dobitnik je najviših makedonskih državnih nagrada i priznanja: „Goce Delčev“, „Kliment Ohridski“, „Krste Misirkov“, „Dimitar Mitrev“, „Vanđa Čašule“, „Deveti Noemvri“, godišnja nagrada Grada Velesa, „Gemidžiite“ za životno djelo Grada Velesa, nagrada Kulturno-prosvetne zajednice Makedonije, nagrada Autorsko-pravne agencije Makedonije, „Zlaten prsten“, „Prozni majstori“, „Zlatno pero“ Književnih prevoditelja Makedonije i druge.

Goran Bujić – književnici novinari – Mladi, predloženi/e su:

Matej Škarica,

 

rođen je u Mostaru 29. rujna 1981. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Mostaru. Na Sveučilištu u Mostaru 2005. završava studij novinarstva, smjer tisak. 2010. godine magistrira na poslijediplomskom znanstvenom studiju Filozofskog fakulteta, informacijske i komunikacijske znanosti – smjer komunikologija. Trenutno je na doktorskom studiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

 

Sudjelovao je u uređivanju nekoliko tiskovina (studentski list Opomena, pol. tjednik Direkt, glasilo Zajednice Hrvata iz Rame – Rama, i dr.) te informativnih Internet stranica (Bljesak.info, Ramska-zajednica.hr, itd.). Jedno vrijeme djeluje kao slobodni novinar. Prati najviše teme iz kulture, umjetnosti te s područja kulturno-povijesne baštine i naslijeđa bosansko-hercegovačkih Hrvata. Suradnik je Večernjeg lista BiH i tjednika Hrvatsko slovo. Piše za časopis Osvit, Motrišta, Hrvatska misao. Područja zanimanja su mu društvene, kulturne, povijesne kao i teme o umjetnosti. Duži niz godina bavi se istraživanjem kulturno-povijesnog naslijeđa Hrvata u BiH.

 

Slikarstvom i manjim opsegom kiparstvom bavi se od završetka srednje škole. U obje vještine je samouk. Na području slikarskog rada do danas je imao pet izložbi slika: četiri samostalne (Hercegovački krajolici – od Rame do Huma. Zagreb 2009. i 2013., Mostar 2010., Požega 2014.) i jednu prigodnu (u Lisinskom 2007.).

 

  1. godine u nakladi DHK HB iz Mostara objavljuje knjigu pjesama pod nazivom Treće stanje Duha. Osim što se bavi pjesništvom piše eseje, književne osvrte, a u zadnje vrijeme i putopise koji obrađuju Neretvanski i Ramski kraj. Posljednjih godina posebno proučava odnos medija i propagande s osvrtom na Europski povijesni kontekst (prva polovica 20. stoljeća). 2012. godine objavljuje knjigu pod naslovom Propaganda kroz europsku povijest.

 

Član je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne iz Mostara te udruge Ramska zajednica Zagreb čiji je aktivni član. Živi i radi u Zagrebu.

 

Valentina Mlađen,

rođena je u Starom Petrovom Selu 1988. Srednju školu završava u Zagrebu. Nakon što se nije pronašla u završenoj struci i osjećajući snažan poziv prema pisanju, odlazi na studij u Zadar gdje već treću godinu studira hrvatski jezik i književnost te honorarno radi kao novinarka Zadarskoga lista. Ljubav prema književnosti ispoljava još od osnovnoškolskih dana kada je provodila slobodno vrijeme čitajući i pišući pjesme. U četvrtom razredu srednje škole objavljuje svoju prvu, i za sada jedinu zbirku poezije “Štit od stiha”. Svoje životne smjernice pronalazi u ljudima koji je okružuju svjesna da je njihovo sudjelovanje u njenom životu najveća inspiracija za pisanje. Učitelje i uzore u književnosti Valentina je pronašla u klasicima gotovo svih epoha, a posebno je fascinirana Marquezom. Ipak svoj stil pokušava izgraditi tako da on bude jedinstven, samo se oslanjajući na djela najvećih svjetskih pisaca.

Iako je izdala zbirku pjesama željela bi se okušati i u prozi, prvo s kraćim pričama, a potom se usredotočiti na pisanje romana. Primaran cilj joj je prije svega uspješno završiti fakultet. U rad Zapisa uključila se potaknuta idejom da se u Zadru, ali i u Hrvatskoj pisci lakše afirmiraju, da im se olakša izdavanje te da konačno u svojoj zemlji dobiju zaslužene privilegije koje strana literatura na našim prostorima uživa već dugo vremena.

Najznačajnije vrline koje ova mlada spisateljica posjeduje su upornost i želja za uspjehom, iako je muče svi problemi mladih i nezrelih pisaca koji se pokušavaju pronaći u moru stilova i ideja te lutanje između njih.

Trenutno radi u Zadarskom listu kao urednica i novinarka te je apsolventica Hrvatskog jezika i književnosti na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru.

Erni Gigante Dešković,

 

prozaist (romanopisac, esejist, pisac pripovjetki), publicist, urednik. Autor 5 knjiga, suautor 3 knjige te autor 25 recenzija i pogovora. Uredio je 10 romana i zbirki poezija na standardnom jeziku i dijalektalnim govorima. Glavni i odgovorni urednik časopisa Književno pero.

Piše na talijanskom i hrvatskom jeziku. Dobitnik je nekoliko nagrada, uglavnom inozemnih. Eseji su mu većinom u području teorije kulture i raznim područjima filozofije često problematizirajući pitanja poput nacionalizma, identiteta, povijesti Rijeke i istrijanstva. U romanima i pričama često raspravlja o problemima poput kapitalizma, religije te odnosu znanosti, znanja i društva. Njegova su djela prevođena sa i na hrvatski i talijanski, te na slovenski, makedonski, engleski, njemački, francuski, itd.

Švicarske i talijanske novine koje pišu o kulturi2005. navele su ga kao jednog od najboljih mladih europskih autora. Njegovi su radovi bili tema na kalifornijskim i kanadskim forumima. U američkoj nacionalnoj knjižnici u Washingtonu naveden kao jedan od predstavnika mladih europskih pisaca iz južne Europe.

Školovao se u više gradova te je na Odsjeku za kulturologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci stekao zvanje sveučilišnog prvostupnika kulturologije (BA) i magistra kulturologije (MA), a obrazovanje za doktora znanosti (PhD) nastavio je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Bavi se znanstvenim radom u području kulturologije i filozofije. Pohađao je i studij fizike i politehnike te se bavi i matematikom.

Goran Bujić – književnici novinari – Izvan Hrvatske, predloženi/e su:

 

JasminaHanjalić,

 

 

            Rođena 1963,  živi, radi kao doktor medicine istvara u Sarajevu. Piše iobjavljujepoeziju, kratkepriče, prikaze i recenzije u književnim časopisima država regiona.

Objavljeneknjige:

Sve u jednomjedno u svemu (VAT, 2011) izbirkekratkihpričaSkamenjeni (Zalihica, 2013) iPriče u bijelom (Dobra knjiga, 2014).

Zastupljena je u preko tridesetak zbornika i antologija poezije i proze, a učesnica više međunarodnih književnih skupova. Urednica je književnog bloga “Književni kutak” sa 645 objavljenihč lanaka.

Dobitnica je više književnih  nagrada:

  1. Nagrade Fondacije   za izdavaštvo 2013.zarukopis “Priče u bijelom”
    2. Nagrada  AnkaTopić 2014. za prvu objavljenu knjigu poezije.
  2. Nagrada za kreativnost fondacije Naji Naaman Libanon (Creativity prize  fondation  Naji Naaman Libanon) 2014.
  3. Treća nagrada na poetskom takmičenju BNVD upovodu 20 godina od genocida u Srebrenici, 2015.
  4. Nagrada za najbolju pjemu o Ukrinskom cvijetu, Festival Prljača u Derventi 2016.
  5. Nagradaza najbolju pjesmu Grah za Iliju Ladina za 2015.

 

 

Zoran Ilić

 

prozni pisac iz Beograda. Sa svojim pričama prisutan u srpskoj i eks-ju periodici od 1989. godine. Bio urednik u „Književnoj reči“ i gostujući urednik u „Albumu“ (Sarajevo). Jedno vrijeme zamenik glavnog i odgovornog urednika onlajn časopisa Balkanski književni glasnik. Trenutno uređuje veb-sajt za književnost posvećen autorima sa prostora bivše Jugoslavije Prozaonline .

Na zagrebačkom internacionalnom kazališnom festivalu FAKI2006. godine izveo ulični performans koristeći motive iz jedne od svojih priča.

Suradnik je i aktivni učesnik mnogih veb-sajtova posvećenih književnosti.

Dobitnik je „Priznanja Krleža“[2] za 2009. godinu.

Zbirke priča:

Jednostavna i druge priče[3], Pegaz–KOS, Beograd 1997.

Virtuelna devojka, KOS/Književno društvo „Sveti Sava“, Beograd 2003.

Nedovršene priče, Književno društvo „Sveti Sava“, Beograd 2005.

Trči zeko trči, „Alma“, Beograd 2008.

Romani:

Repriza reprize[4], „Liber“, Beograd 2009

Megalomanija[5], „Alma“, Beograd 2009. (koautorsko delo)

Isečci[6], „Alma“, Beograd 2010.

Nepoznati i grad[7], “Presing”, Mladenovac 2013.

Smej se Pajaco[8], “Presing”, Mladenovac 2014.

Kotrljanje Bertolta Brehta, “Presing”, Mladenovac 2015.

 

PETKO ŠIPINKAROVSKI,

 

PetkoŠipinkarovski (1946), pisacipjesnik, publicista, dramskiautor, esejistaiknjiževnikritičar, rođen je u seluBudimirci, okolinaBitolja.Diplomirao je naFakultetubezbjednostinaUniverzitetuSv. KiriliMetodij u Skoplju, gdje je stekaodiplomu -Diplomiranogpravnika – smjerbezbjednost.

Njegovadjelasu:„Iščupaneduše“ (roman, 2003); „Petrа“ (roman, 2005) „Crnaljubav“ ( roman, 2006);„Hrastnjак“ (roman, 2009);„ZlatnenaušnicezaMariju“ (roman, 2011); „Marijinadjeca“ ( роман, 2012); “Jutarnjamolitvа“(roman, 2015); romaniziranemonografije „Кadapođoh, Cvijeto, u tuđinu“ (2006); „Struškasvjedočanstvа“ (2007);, „Кrpeljnavratu“ (dramа, 2016), „Vojvodin duh“ (monodrama zaTolePašu, 2003);„Zalazak“, (pripovjetke, 2008); „Jedanživot, jednapripovjetka“(pripovjetke,2016); „Gnjezdištezaorlicu“ (poezijа, 2006); „Bijelivjetrovi“ (poezija,2009); „Zlodusi“ (poezija,2011); „Bijelajutra“ (poezija, 2013); “Dolazekiše“ (poezijа, 2015); „Rudolf Arčibald, O MakedonijiiMkaedoncima“ (studiја,2006);

Prevedeneknjige: „Кalesnicanavremetо“, poezijаVanjeAngelove (Bugarskа, 2011.); “Od jedne do drugeobale”, poezija, antologijamakedonskihihrvatskihautora(koautor,2014.); “Srebrenica”,poema Nikola ŠimićTonin (Хрватска, 2015.); “Кadasisadrugom“(Gdybędziesz z inną), poezijа, Kalina Izabela ZiolaКалина (koautor, Poljskа, 2015.) i dr.

Član je DruštvapisacaMakedonije, vanjski je članSavezanezavisnihpisacaBugarskeičlan je MND – Bitolа.Оsnivač je ipredsjednikcentra „Bran“ (“Val”)  – Strugа; glavni je iodgovorniurednikrevije “ Бранувања”iorganizator „Struškihknjiževnihsusreta“uStrugi.

Dobitnik je sljedećihnagrada: Nagrada „Struškoizgrejsoncе“ za roman „ZlatnenaušnicezaMariju“, 2011.; Nagrada „Proznimajstori“ zaroman”Marijinadjeca“, 2013; NagradazaživotnodjelonaKulturno-naučnojmanifestaciji „Pelagonskisusreti“- Novaci, 2014,; Nagrada „Кnjiževnoperо“zaNajboljiprijevodhrvatskihautoraza 2014. Hrvatskogknjiževnogdruštva-Rijekа; Nagrada „Donat“ Hrvatskogknjiževnogdruštva-Zadar;  mnogobrojnapriznanja u Makedoniji I inostranstvu.

Preveden je iprepjevannavišejezika.

 

Nikola ŠimićTonin

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s