FIKRET CACAN


fikret

 

SREBRENICA

 

Sestro nad bezdnom zanjihana,

haljetak oko tebe lebdi

i bukova se svija grana;

 

u srcu mi se spomen ledi

na raspršene šumom žene

što ú smrt utekle ste bijedi;

 

odjednom si bez odvedene

djece i vriske oko nogu

i muža ispražnjene zjene;

 

razaznat konopac ne mogu

od lišća i od gorkih suza

s kojima svraćam pažnju Bogu;

 

a vunena se tvoja bluza

crveni kao voćka zrela

na peteljki od čvrstih uza;

 

što podnose težinu tijela,

ali ne duše koja hlapi

između oblaka i jela;

 

i nosi kao sitne kapi

muke i brige domaćinstva

koje bez tebe hladno zjapi;

 

bila bi ondje pustoš ista

da nije zvijeri, iz tih šuma,

što potječu li iz nebivstva

 

ili su okot hladnog uma

anglo i franko niskozemskog

što se došuljao bez šuma;

 

gdje te je našlo oko svjetskog

snimača što je skoro umro,

jer stiže na to kleto mjesto

 

zauvijek očajno i tmurno,

a davnašnju mu je vedrinu

raznijelo ono vrijeme burno

 

u kojemu se mnogi brinu

još samo za trun zadovoljstva,

a krvavu ne slute  Drinu.

srebrenica-genocide-woman-hanging-on-tree1

 

Bilješka:

Ovu sam pjesmu, koja motivom suvremenoga genocida u srcu Europe tematizira krajnju pogubnu točku europskoga društva, prvo objavio u zbirci pjesama “Ljiljan u trnju”, Zagreb 2010, pripisujući tada fotografiju talijanskom novinaru M. Corradeu, kako se tada u tisku pisalo i mislilo. Međutim, ta fotografija kao ključni motiv zapažene pjesme pripada zagrebačkom fotografu Darku Bandiću. Onje 1995. snimio nesretnu Srebreničanku Feridu Osmanović koja se objesila kad je dočula da je izgubila obitelj u srebreničkom pokolju. Smatra se da je Hillary Clinton, nakon što je vidjela fotku, nagovorila supruga, tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona, da pokrene vojnu intervenciju na Balkanu, iako mu je potpredsjednik Al Gore prvi pokazao sliku. Politički i društveni prijepori i danas vladaju srebreničkim krajem, zato što je Srebrenica daytonskim dogovorom teritorijalno pripala tzv. Republici Srpskoj, unatoč provedenome genocidu, i bosanska manjina s teškom mukom pokušava ostvariti neka prava, kao što je primjerice – povratak na rodna ognjišta. O srebreničkom je genocidu nedavno objavio snažan roman, pod nazivom “Beara”, hrvatski književnik Ivica Đikić, inače rodom iz Duvna.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s