IZET SARAJLIĆ



LJUBAVNA PJESMA ŠEZDESETIH GODINA VIJEKA

Teško je ljubavi, sve teže.
Odsvirane su njene mazurke i polke.
Gle, i srednjoškolke
od ljubavi bježe.

Ljubavi je objavljen rat.
Totalni. Do istrebljenja.
Šta mi da radimo sad,
mi iz Trebinja?

Mi iz avangarde,
mi koji se od mature
spremamo za barde,
za trubadure?

Težko je, težko je ljubavi.
I dokle ovako, dokle?
A ti meni užtipke praviž,
pravis snenokle,

a ti izlaziž na balkon,
pužiž cigarete,
mila moja provincijalko,
ti kao dijete

vjeruješ u “Vertera”, u kolače,
u tu tugu što nas oboje steže,
i ja plačem, plačem, plačem,
jer teško je ljubavi. Sve teže.

NAŠI LJUBAVNI SASTANCI KOD LAVA

Kako smo ti i ja,
da nije bilo ovog južnoslovenskog nacionalističkog ludila,
mogli divno stariti.

A evo,
od čitavog našeg života
ostali su nam jedino
ovi naši tužni ljubavni sastanci na groblju kod Lava.

Reći ću ti
i kad sam u svojoj nesreći najsretniji:
kad me na groblju uhvati kiša.

Užasno volim da kisnemo zajedno!

SEM SMRTI

Sem smrti
meni se već sve dogodilo.

Mogu obići još koju zemlju,
mogu steći još kojeg prijatelja,
mogu (zašto ne?) dobiti neki orden
(bio bi to prvi orden u mom životu)
ali
sve u svemu
sem smrti
meni se već sve dogodilo.

To da svojim odlaskom
ne ranim one koje volim i one koji me vole
jedina je stvar
koja me jos drži za ovaj život.

POSVETA

Posvećujem ti svoje oči, svoje usne, svoje zube.
Pjesme? Šta ćeš od mojih pjesama pisanih jer nisam znao ćutati?
Šta ćeš od mojih pjesama koje ne mogu da te ljube?

Tako je dobro što nismo ni ptice ni bogomoljci u predvečerje
i što nemamo krila već ruke.
Posljednje što nas čeka ne može biti naša smrt,
jer želje naše krvi negdje se moraju nastaviti.

Ti si žena, mala,
ti si mala žena,
i jedan besmrtni avgust donio te u moje balade.
Ostani s mojim Volim koje će nadživjeti sve moje tužaljke, sve moje promjene.

Kraj mojih očiju ostani.

Nadživjećemo sebe, ne samo u humci svojih grobova,
jer znali smo, znali smo, nježni i oholi,
bježeći od noževa i granata ubiti u sebi anđele
i opet ostati anđeli.

Budući, potražite nas nekad u nekom crvenom traganju,
samo tijela naša ležaće pod nijemom zemljom,
ali gazite tiho,
da ne ranite nase usne.
I naše mrtve poglede da ne zgazite.

Izet Sarajlić (Doboj, 1930. – Sarajevo, 2002.) je bosanskohercegovački historičar filozofije, esejist, prevodilac i pjesnik. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek Filozofije i komparativistike, doktorirao filozofske nauke. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Radio je kao redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Kao član Društva pisaca BiH, zajedno sa Huseinom Tahmiščićem, Ahmetom Hromadžićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokreće međunarodnu književnu manifestaciju “Sarajevski dani poezije” u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. godine.

Bibliografija
• “U susretu”, poezija, Polet, Sarajevo, 1949.
• “Sivi vikend”, poezija, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955.
• “Minutu ćutanja”, poezija; Svjetlost, Sarajevo, 1960.
• “Posveta”, poezija, Prosveta, Beograd, 1961.
• “Tranzit”, poezija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1963.
• “Intermeco”, poezija, Bagdala, Kruševac, 1965.
• “Godine, godine”, poezija, Nolit, Beograd, 1965.
• “Portreti drugova”, proza, Svjetlost, Sarajevo, 1965.
• “Putujem i govorim”, poezija i proza, Svjetlost, Sarajevo, 1967.
• “Ipak elegija”, poezija, Prosveta, Beograd, 1967.
• “Vilsonovo šetalište”, poezija, Svjetlost, Sarajevo, 1969.
• “Stihovi za laku noć”, poezija, Prosveta, Beograd, 1971.
• “Pisma”, poezija, Svjetlost, Sarajevo, 1974.
• “Koga će sutra voziti taksisti”, memoarska proza, prvo izdanje Veselin Masleša, Sarajevo, 1974. drugo izdanje Delta-pres, Beograd 1980., treće izdanje Feral Tribune, Split, 1998.
• “Nastavak razgovora”, poezija, Slovo ljubve, Beograd, 1977.
• “Trinaest knjižica poezije”, poezija, Jedinstvo, Priština, 1978.
• “Knjiga prijatelja”, prevodna poezija s komentarima o autorima, Svjetlost, Sarajevo, 1981.
• “Neko je zvonio”, poezija, Gradska biblioteka Čačak, Čačak, 1982.
• “Nekrolog slavuju”, poezija, Prosveta, Beograd, 1987.
• “Slavim”, poezija i proza, Udruženje književnika Crne Gore, Titograd, 1988.
• “Oproštaj sa evropskim humanističkim idealizmom”, poezija, Univerzitetska riječ, Nikšić, 1989.
• “Sarajevska ratna zbirka”, prvo izdanje Nedjelja, Sarajevo, 1992. peto izdanje Oko Sarajevo, 1995.
• “Knjiga oproštaja”, Rabic, Sarajevo, 1996, drugo izdanje 1997.
• “30. februar”, poezija, Rabic, 1998.
• “V.P.”, proza, Rabic, 1999.
• “Filozofijska i sociologijska bibliografija SRH od 1945-1962”, Institut društvenih nauka, Beograd, 1966.
• “Franciskus Patricijus”, Institut društvenih nauka, Beograd, 1968.
• “Patricijeva kritika Aristotelesa”, Hijatus, Zenica, 1996.
• “Patricijeva filozofija bitka”, Institut za fiozofiju, Zagreb, 1970.
• “Biće beskonačnog”, Svjetlost, Sarajevo, 1973.
• “Hrestomatija etičkih tekstova patristike-skolastike renesanse”, Svjetlost, Sarajevo, 1978.
• “Pohvala filodoksiji”, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978.
• “Osnovi marksizma sa teorijom i praksom socijalističkog samoupravljanja”, koautor, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
• “Logos u Herakleitosa”, Dialogos, Sarajevo, 1997.
Nagrade
• Druga nagrada Saveza Jevrejskih opština Jugoslavije, 1971.
• Dvadesetsedmojulska nagrada, 1963.
• Disova plaketa, 1982.
• Zmajeva nagrada, 1985.
• Nagrada Branko Miljković, 1987.
• Nagrada ZAVNOBiH za životno djelo, 1989.
• Fund for Free Expression Award U.S.A. 1993.
• Italijanska nagrada Mediterranneo, 1997.
• Nagrada Erguvan’ ‘- Turska, Istanbul, 1997.
• Premio Finaleinsieme, Modena, Italija, 1998.
• Nagrada Alberto Moravija, Italija, 2001.
• Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, 2002.
• Počasni građanin grada Salerna, Italija, 2002.

(Izvor Wikipedia)

Advertisements